NATO u Sarajevu u jeku globalnih tenzija: “BiH je na korak do članstva, ali sigurnosni sistem puca”

NATO u Sarajevu: Kontinuitet i signal približavanja

Garaplija ocjenjuje da održavanje NATO konferencije u Sarajevu predstavlja važan signal za Bosnu i Hercegovinu.

Prema njegovim riječima, riječ je o kontinuitetu aktivnosti koje NATO provodi u BiH već više od decenije, te naglašava da se zemlja nalazi blizu članstva u Alijansi.

„Mislim da smo jako blizu ulasku u NATO i da smo konačno blizu političkog konsenzusa da je NATO kišobran neophodan za daljnji razvoj države i zaštitu investicija“, kazao je.

Podsjetio je i na konkretne korake integracije, poput uključivanja sistema civilne zaštite BiH u mehanizam Evropske unije, što vidi kao dokaz da je zemlja već djelimično integrisana u sigurnosnu arhitekturu Zapada.

MAP i dugogodišnji proces integracije

Garaplija ističe da je proces približavanja NATO-u mjerljiv kroz konkretne programe poput MAP-a (Membership Action Plan), koji podrazumijeva precizne obaveze, reforme i procjene kapaciteta.

Naglašava da su analize NATO-a još ranije pokazale da BiH ima odgovarajuću infrastrukturu za razvoj u okviru Alijanse, te da se već godinama radi na ispunjavanju potrebnih kriterija.

Dojave o bombama i “predizborni hibridni rat”

Komentarišući učestale dojave o postavljenim bombama u školama i tržnim centrima, Garaplija tvrdi da se radi o obliku hibridnog djelovanja.

„Mogu reći da je počeo predizborni hibridni rat“, naveo je, dodajući da takve pojave ukazuju na slabosti sigurnosnog sistema.

Posebno ističe da BiH zaostaje i kadrovski i tehnički u odnosu na moderne države, te da nedostaje ključni zakon o zaštiti kritične infrastrukture.

„Mislim da smo jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o zaštiti kritične infrastrukture“, upozorio je.

Nedostatak strategije i planiranja

Jedan od ključnih problema, prema njegovim riječima, jeste izostanak strateškog okvira za upravljanje krizama.

Garaplija naglašava da BiH nema ni osnovni “plan B” za krizne situacije, uključujući energetske i sigurnosne izazove.

„Velike sile planiraju desetljećima unaprijed, a kod nas se o tome gotovo i ne razmišlja“, kazao je, upozoravajući da takav pristup može imati ozbiljne posljedice u slučaju globalnih poremećaja.

Utjecaj globalnih sukoba na BiH

Govoreći o mogućim eskalacijama na Bliskom istoku i odnosima SAD-a i Irana, Garaplija smatra da bi takvi sukobi mogli imati ekonomske posljedice i za BiH, posebno zbog ovisnosti o energentima.

Ipak, vjeruje da svijet ide ka stabilizaciji kroz interesne odnose velikih sila.

Političke promjene i utjecaj iz Evrope

Komentarišući političke promjene u Evropi, uključujući dešavanja u Mađarskoj, Garaplija vidi mogućnost sličnih procesa i u regionu.

Smatra da građani sve više traže promjene i funkcionalne sisteme, ali da postojeće strukture i dalje imaju snažan utjecaj.

Govoreći o političkoj sceni u BiH, naveo je da određene strukture iz prošlosti i dalje imaju značajan utjecaj na procese odlučivanja, te da bi njihovo slabljenje zahtijevalo sistemske mjere poput lustracije.

“Duboka država” i sistemska korupcija

Garaplija upozorava na postojanje složenih mreža političkog i ekonomskog utjecaja koje naziva “dubokom državom”.

Prema njegovim riječima, riječ je o sistemskoj korupciji u kojoj su povezani različiti sektori – od politike do ekonomije.

„Ako pratimo trag novca, lako ćemo doći do glavnih aktera“, rekao je, ističući da zakoni postoje, ali se nedovoljno primjenjuju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad